Vrhunski dizajn gastronomije koji objed pretvara u slavljenički obred
Prošao sam tri osnovne škole, četiri gimnazije i nešto brljavio po nekoliko fakulteta. Upoznao sam doslovce stotine profesora, većinu od njih zaboravio, no profesoricu Jadranku Damjanov, koja mi je u formativnim godinama predavala povijest i povijest umjetnosti, zauvijek sam upamtio. Profesorica Damjanov je tvrdila da je kućni odgoj temelj civilizacije, barem onih njenih dijelova koje možemo veličati. To je za nju bio temelj ljudskosti, a onda i preduvjet za spoznaju lijepog.
Sjetio sam se profesorice Damjanov kad sam nedavno svratio kod mojih prijatelja Tonina i Larise Radin, vlasnika tvrtke Radin R, u njihov show room u istraskim Labincima, samo da ih pozdravim, no ostao sam satima, opijen samo pogledom na čaše, tanjure, noževe, vilice, žlice, stolnjake, vaze… Sve to kod njih je sofisticirani izbor najljepšeg na svijetu, a visoki dizajn u gastronomiji je moja prava opsesija. Poput visoke mode u odijevanju (franc. haute coture), vrhunski dizajn u gastronomiji (franc. haute cuisine) je zapravo primijenjena umjetnost.
Čak je i malo za reći da su Larisa i Tonino samo trgovci vrhunski dizajniranog posuđa i svog pribora u gastronomiji jer njihovi uzorci su prava umjetnička izložba funkcionalnih skulptura koje nam služe da od objeda napravimo slavljenički obred.
Od kada sam se ozbiljnije počeo baviti gastronomijom, doživio sam neke gozbe za pamćenje, no moć ekspresije vrhunskog gastronomskog dizajna osjetio sam u punoj mjeri tek kad sam se počeo družiti s Larisom i Toninom. Oni odabiru prodavati samo najbolje od najboljeg, apsolutni svjetski vrh koji nadilazi razine komercijalnih trendova. A to im je moguće samo zato jer su se zbližili s umjetnicima koji dizajniraju svu tu ljepotu.
Uveli su me u taj svijet. Upoznali su me s, primjerice, umjetnicom kakva je Stefanie Hering. Odonda se i družim s njom. Njezini tanjuri su pravi statusni simbol, a cijene dosežu nevjerojatne visine. Stefanie je istovremeno jednostavna, neposredna i otvorena žena. U njezinom stanu u Berlinu smo raspravljati o tome koja je zapravo uloga dizajna u gastronomiji, što je ultimativni doživljaj za stolom, koji se uvjeti moraju ispuniti i koji putevi do njega vode.
Nastavili smo te razgovore u raznim situacijama i raznima sastavima. Beskrajno smo raspravljali o tome što je sve gastronomija i još više što ona sve može biti.
Beskrajno smo mudrovali, fantazirali i iz niza tih maštarija počeo se oblikovati konkretan koncept. Polako smo brusili ideju objeda koji bi se zastarjelom terminologijom mogao nazvati večerom totalnog dizajna. Zamisao dobiva sve jasnije obrise. Nekoliko najvećih svjetskih imena, na čelu sa Stefanie Hering, dizajnirat će izgled stola za večeru, za najveći doživljaj lijepoga u gastronomiji. Oko stola izložba eksponata Larise i Tonina. Izložbu upravo dogovaram u Zagrebu. Uskoro vam javljam vrijeme i mjesto održavanja tog spektakla.